Srpski
Agencija za Javne nabavke (AZJN) BiH predala je prošle godine 11 predmeta nadležnim tužilaštvima zbog sumnje u počinjena krivična djela u institucijama vlasti BiH, između ostalih i protiv jednog ministarstva unutrašnjih poslova. Međutim, prema dostupnim informacijama, ni jedan od tih predmeta do danas nije dobio sudski epilog
Zbog sumnjivih javnih nabavki tužilaštvima su prijavljeni između ostalih MUP Srednjebosanskog kantona, Direkcija za robne rezerve Kantona Sarajevo, načenici Busovače i Bužima te gradonačelnik Srebrenika, Šume Srpske, Fond zdravstvenog osiguranja RS, Kantonalna bolnica u Bihaću, opština Cazin, preduzeće Rad iz Sarajeva i Kantonalna uprava Civilne zaštite Tuzlanskog kantona.
U Agenciji kažu kako su se do sada trudili da na ustanove, institucije i preduzeća djeluju preventivno, ali i da se ospostavilo kako velikog efekta od toga nema, zbog čega planiraju da se češće obraćaju tužilaštvima.
“Agencija u narednom periodu planira intennzivirati ovu nadležnost, jer u proteklim godinama, kada je praćenje imalo svrhu upozoravanja na pogrešna postupanja, djelovalo i preventivno i edukativno, nisu se postigli puni efekti preventiranja potencijalnih zloupotreba i korupcije. Stoga je nužno potrebno obezbjediti Agenciji i finansijsko i kadrovsko jačanje u realizaciji ove nadležnosti”, navode oni u svom Izvještaju o praćenju javnih nabavki za 2020. godinu.
Pored tužilaštva, Agencija je podnosila i prekršajne prijave nadležnim sudovima. Najčešće su prijavljivane odgovorne osobe u sklopu Elektroprivrede RS, Elektroprivrede BiH i pojedinih zdravstvenih ustanova.
Inače, pandemija virusa korona bila je odličan izgovor da se u prošloj godini potroši na milione maraka državnog novca ubrzano i netransparentno.
Analiza Agencije za javne nabavke pokazala je da često za to nije bilo nikakvog zakonskog uporišta.
Agencija je u prošloj godini imala pune ruke posla kada je u pitanju praćenje javnih nabavki.
Posebno su se bazirali na postupke vezane za sprečavanje širenja pandemije, gdje je dolazilo do velikog broja izuzeća.
“Praćenjem ugovornih organa, utvrdili smo da je određeni broj ugovornih organa primjenjivao izuzeća i za predmete nabavke koje ni na koji način se nisu mogli dovesti u vezu sa sprečavanjem širenja pandemije COVID 19. Stoga je Agencija u takvim slučajevima te predmete dostavljala nadležnim tužilaštvima u Bosni i Hercegovini”, navode u AZJ.
Takođe kako su primjetili u Agenciji, tokom prošle godine je zaključeno preko dvije hiljade ugovora kroz pregovarački postupak bez objave obavještenja, što je za četvrtinu više nego 2019. godine.
Riječ je o postupku koji bi se trebao provoditi samo u posebnim slučajevima, jer je najmanje transparentan.
“Bitno je naglasiti da uslovi za primjenu ove vrste postupka javne nabavke su strogi, i u svakom od slučajeva potrebno je da bude ispunjeno kumulativno više uslova. Međutim, kroz postupak praćenja uočeno je da ugovorni organi primjenjuju ovu vrstu postupka i onda kada nisu ispunjeni uslovi za primjenu”, navode u Agenciji dodajući kako se preko ovih postupaka uglavnom nabavljala roba.
Generalno, ustanovljeno je da se iste nepravilnosti i nezakonitosti godinama ponavljaju, poput nepravdane hitnosti, cijepanje nabavki radi izbjegavanja regularnog postupka, te diskriminacija ili favorizovanje ponuđača.
Njihovi zaposleni su u 2020. godini pratili 30.000 različitih izvora vezanih za javne nabavke. Da bi imali bolje rezultate kažu kako je potrebno angažovati i zaposliti nove ljude.
Golubović: Samo se zagrebalo po površini
Urednik portala „Pratimo tendere“ Slobodan Golubović ocjenjuje kako je Agencija za javne nabavke svojim monitoringom samo „zagrebala po površini“ i identifikovala brojne zloupotrebe u javnim nabavkama.
Smatra kako je mehanizam monitoringa koji je uspostavljen u okviru Agencije za javne nabavke nedovoljan, a da se dobar ne može uspostaviti sve dok je loš zakonski okvir koji uređuje ovu oblast.
Jedno od rješenja vidi i u digitalizaciji.
„Ključno unapređenje kada je u pitanju monitoring javnih nabavki bila bi njihova potpuna elektronizacija. Ukratko, kao minimum, pod tim se podrazumijeva da sva dokumentacija bude mašinski čitljiva i dostupna na jednom mjestu, odnosno Portalu javnih nabavki, što bi omogućilo brži, jeftiniji i sveobuhvatniji monitoring javnih nabavki“, kaže Golubović.
Dodaje kako se ne može se očekivati da nevladin sektor na sebe preuzme posao za koji je zadužena neka državna agencija, u ovom slučaju Agencija za javne nabavke.
Inače, portal PratimoTendere.ba svakodnevno izvještava o brojnim uočenim zloupotrebama u javnim nabavkama.
Tako na primjer, prema podacima sa kojima raspolažu, svaki četvrti ugovorni organ nema javno objavljen plan javnih nabavki čime direktno krši Zakon o javnim nabavkama.
Uočili su i kako se u tenderskim dokumentacijama kod uslova kvalifikacije se vrši diskriminacija jednih, odnosno pogodovanje drugim ponuđačima, te da su tehničke specifikacije prilagođene određenom ponuđaču/proizvođaču.
Kod velikog broja nabavki stigne samo jedna ponuda, dok značajan broj ugovornih organa ne vodi ili ne objavljuje evidenciju o praćenju realizacije ugovora.