SrpskiSrpski     СрпскиСрпски    
 

Korupcijski performans oko „Čistača“?


Sumnje u regularnost izbora izvođača radova za izradu scenografije za izložbu „Čistač“ Marine Abramović, koja će biti otvorena 21. septembra u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, mogle bi da zasene taj kulturni događaj koji je država proglasila nacionalnim projektom i u koji, prema nezvaničnim informacijama, namerava da uloži milion i po evra.

Umesto preduzeću „Epoha“ iz Požege, koje je u postupku javne nabavke dostavilo povoljniju ponudu, taj posao je poveren preduzeću „Proto“ iz Zemuna. Milenko Filipović, vlasnik Epohe, tvrdi da je njegova firma izgubila posao u procedurama koje, kako navodi, ukazuju na korupciju i u koje su upleteni članovi kabineta premijerke Ane Brnabić.

Muzej je, 12. aprila ove godine, objavio poziv za podnošenje ponuda za izradu scenografije za izložbu, a vrednost te nabavke bila je 9.083.818 dinara bez PDV-a. Komisija Muzeja je, 27. maja, konstatovala da su pristigle dve ponude – preduzeća „Proto“, koje je ponudilo 9.027.720, odnosno 10.833,264 dinara sa PDV-om, i firme „Epoha“ koja je glasila na 8.404.000, odnosno 10.084.800 dinara sa PDV-om, utvrdivši da su obe blagovremeno dostavljene.

„Da nisam bio na otvaranju ponuda oni bi rekli drugom ponuđaču da umanji iznos svoje ponude i na taj način bi završili posao“, smatra Filipović.

Nepun mesec kasnije, 21. juna, Muzej je obustavio postupak nabavke, zbog toga što je, kako je navedeno, „dobio dopis Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu Vlade Srbije kojim je obavešten da će ta Kancelarija finansirati izradu scenografije za izložbu Marine Abramović“.

Iako u javno dostupnom planu budžeta te Kancelarije za 2019. godinu nije naveden iznos za tu namenu, u obaveštenju Muzeja o obustavi nabavke, koje je potpisao Slobodan Nakarada, v. d. direktora Muzeja, navedeno je da će Kancelarija finansirati te radove kroz „projekat Srbija nadohvat ruke – digitalna transformacija za razvoj, koji se realizuje na osnovu Sporazuma o pružanju tehničke pomoći programa UNPD i Kancelarije“.

Uloga savetnice

Vlasnik požeške Epohe smatra da je „ceo postupak bio namešten i da je, zbog toga, njegova firma izgubila posao“. Da nešto nije u redu, kaže, bilo je jasno 13. juna, kada ga je telefonom pozvala Bojana Simeunović, savetnica premijerke Ane Brnabić, i rekla mu „da dođe u Vladu na razgovor, povodom ponude njegovog preduzeća i izložbe Marine Abramović“. Bio je, kaže, začuđen pozivom, jer je postupak nabavke vodio Muzej, a ne Vlada Srbije.

Osim Bojane Simeunović, kako navodi, sastanku, održanom 14. juna u Vladi, prisustvovala je Ana Ilić, savetnica premijerke za digitalne i kreativne industrije i turizam, i još nekoliko ljudi. Govorili su mu, dodaje, da je to „ozbiljan i važan nacionalni projekat, a da njegova firma nije sigurna i da bi trebalo dobro da razmisli o učešću u njemu“ iako, kako dodaje, Epoha ima sve potrebne reference, dokazala se u sličnim poslovima u zemlji i inostranstvu i ispunila je sve uslove javnog poziva.

„Na tom sastanku nisu eksplicitno tražili od mene da odustanem, ali to se provlačilo tokom celog razgovora“, kaže Filipović i pokazuje dopis kojim je obavestio savetnice premijerke Anu Ilić i Bojanu Simeunović da njegova firme neće odustati od učešća u postupku javne nabavke.

Međutim, 17. juna, usledio je, kaže, poziv Ane Ilić sa eksplicitnim zahtevom.

„Pitala me je ‘hoćete li da odustanete, a mi ćemo vam nešto kompenzovati’. Bio sam zatečen i rekao joj da to ne dolazi u obzir“, kazao je Filipović. Dan nakon tog razgovora, Ani Ilić je uputio dopis u kome je naveo da je „neprijatno iznenađen njenim eksplicitnim zahtevom da Epoha odustane od svoje ponude, iako su brojne okolnosti ukazivale na takav sled događaja“.

„Vašem zahtevu ne mogu da udovoljim, svestan činjenice da, nažalost, odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača može biti doneta nezavisno od unapred datih kriterijuma i uprkos postojećoj legislativi u ovoj oblasti“, piše, između ostalog, u dopisu koji je Filipović uputio Ani Ilić, u čiji sadržaj se uverila naša redakcija.

Ana Ilić nije odgovorila na taj dopis, a, posle nekoliko dana, Muzej je odlučio da obustavi postupak javne nabavke.

Uplitanje Vlade

„Verovatno su uvideli da neće uspeti da me ubede da odustanem. Neobično je i objašnjenje Muzeja da je obustavio javnu nabavku zbog toga što će finansiranje radova preuzeti ta kancelarija, za koju ne znam kakve veze ima sa scenografijama za izložbu“, dodaje Filipović.

On kaže da je indikativno to što se u ceo postupak pojavljuju navedena Kancelarija i savetnice premijerke, a potom dodaje da je konkursnom dokumentacijom predviđen i avans izvođaču u iznosu od 40 odsto vrednosti radova, što, kako kako navodi, „nije uobičajeno i otvara mogućnosti za razne manipulacije“.

„Mi smo se navikli na korupciju u građevinarstvu i drugim oblastima u našem društvu, ali nje ima i u kulturi. Iako je iznos koji se odvaja za kulturu veoma mali, on je izgleda dovoljan za korupciju“, poručuje Filipović, a na pitanje zbog čega nije uputio žalbu, kaže:

„Očigledno je da su oni procenili da ću se obratiti Komisiji za zaštitu prava ponuđača u postupcima javnih nabavki i zbog toga su obustavili postupak. To nisam uradio, jer nije bilo logike pošto je Muzej obustavio postupak nabavke i saopštio da on to više ne radi.“

Muzej angažovao firmu „Proto“

Filipović navodi da je neverovatno i to što mu, tokom jula, a na osnovu zahteva za dostupnost informacijama od javnog značaja, predstavnici navedene Kancelarije i Muzeja nisu dostavili informaciju o tome ko je izvođač radova u Muzeju. Ipak, da preduzeće „Proto“, koje je bilo drugi učesnik u postupku javne nabavke, obavlja te radove, Danasu je potvrdio direktor te firme Dragan Zdravić. Na pitanja u kom postupku i kada je „Proto“ izabran za izvođača, on je rekao da je njegovu firmu „angažovao Muzej“, a na pitanje po kojoj ceni, rekao je da on „to ne zna i da to znaju u knjigovodstvu Muzeja“.

Tišina u Muzeju i Kancelariji

Danas se, početkom prošle sedmice, obratio Muzeju savremene umetnosti i Kancelariji za informatičke tehnologije i elektronsku upravu Vlade Srbije kako bi proverio sumnje u regularnost postupka izbora izvođača radova u Muzeju. Na naša pitanja, koja su im dostavljena putem elektronske pošte, kako je to sugerisano Danasu, odgovori nisu stigli. Ana Ilić, savetnica premijerke Ane Brnabić, za koju Filipović navodi da je tražila od njega da odustane od učešća u postupku javne nabavke, najpre se javila na mobilni telefon, rekla da je na sastanku i da će se javiti kasnije, ali, ni nakon nekoliko poziva Danasa i upućivanja SMS nije se javila.

Gradonačelnik u poseti MSU

Gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić posetio je juče Muzej savremene umetnosti (MSU) i uverio se da pripreme za otvaranje retrospektivne izložbe Marine Abramović teku po planu, javlja Beoinfo.

– MSU, Narodni i Muzej Nikole Tesle najposećeniji su muzeji u srpskoj prestonici. Značajno je da su građani Beograda i Srbije sve više prisutni u našim muzejima. Takođe je važno istaći da turisti više ne dolaze u Beograd samo zbog dobrog provoda, nego i zbog kulturne ponude koja je sve bolja. Retki su turisti koji ne posete neki od ova tri muzeja – ukazao je Radojičić. Direktor MSU Slobodan Nakarada je posle susreta sa gradonačelnikom kazao da je „Izložba bila vrlo zahtevna, jer zgrada MSU-a zbog velikog broja staklenih površina nije bila predviđena za postavku tolikog broja video-radova“.

– Uspeli smo i to da rešimo i Beograd će u naredna četiri meseca biti kulturni centar sveta, dok se MSU kao referentna ustanova ponovo vraća tamo gde je i bila, napomenuo je Nakarada, a prenosi Beoinfo.